Postoje li ljudi koji donose nesreću
Mislim da su retki oni koji nikada nisu došli u situaciju da smatraju da im neka osoba donosi lošu sreću. Možemo da pričamo da smo okrenuti nauci i logici, ali ipak se dešava sa postoje nesreće nakon susreta sa nekim ljudima i uvek sa istim.
Postoje li naučna objašnjenja?
Da, postoje naučna objašnjenja za fenomen da neke osobe smatramo "donosiocima nesreće" ili "baksuzima" (eng. jinx), iako to nema veze sa stvarnim magijskim ili natprirodnim svojstvima. Evo nekoliko psiholoških i socijalnih faktora koji mogu objasniti ovu percepciju:
1. Kognitivne predrasude (pristrasnosti)
Pogrešna atribucija: Ljudi često traže uzroke za loše događaje i, umesto da prihvate slučajnost, krive osobu koja je bila prisutna. Ovo je deo iluzorne korelacije – kada povezujemo dve stvari koje zapravo nisu povezane (npr. "Kad god vidim X, nešto loše se dogodi").
Potvrđujuća pristrasnost (confirmation bias): Ako već verujemo da je neko "baksuz", pažnju ćemo više obraćati na loše stvari koje se dese u njihovom prisustvu, a zanemariti pozitivne ili neutralne situacije.
2. Samoispunjeno proročanstvo
Ako neko veruje da određena osoba donosi lošu sreću, može nesvesno delovati tako da se loše stvari i zaista dese. Na primer, ako se bojite da ćete imati nesreću u prisustvu te osobe, možete postati nervozni i napraviti grešku koja se onda pripisuje "baksuzu".
3. Emocionalni uticaj i stres
Ako neko asocira određenu osobu s negativnim iskustvima (npr. prošlim neuspesima, svađama), sam njihov dolazak može izazvati stres ili anksioznost, što povećava šansu za greške ili loše odluke.
Stres kao katalizator loših događaja
Kada neko veruje da određena osoba donosi lošu sreću, njihovo prisustvo može nesvesno izazvati stres, što povećava verovatnoću za greške ili loše odluke.
Primer: Ako neko smatra da je kolega "baksuz", u njegovom prisustvu postaje nervozan, gubi koncentraciju i pravi greške koje se onda pripisuju "prokletstvu" te osobe.
Studije pokazuju da ljudi pod stresom češće donose loše odluke (Yerkes-Dodsonov efekat – previsok stres smanjuje kognitivne sposobnosti).
Negativna emocionalna asocijacija
Ako je neko imao traumatično iskustvo vezano za određenu osobu (npr. svađu, nesreću, gubitak posla), može razviti Pavlovljevu reakciju – gde samo viđanje te osobe izaziva nelagodu.
Primer:
Ako je nekog prevario partner sa plavušom, može nesvesno povezivati sve plavokose ljude sa izdajom.
Ako se neko onesvestio u prisustvu prijatelja, taj prijatelj može postati "znak nesreće".
Samoispunjavajuće proročanstvo (Pygmalion efekt u negativu)
Kada očekujemo da će se nešto loše desiti, ponašamo se na način koji to i dovodi do realizacije.
Eksperiment:
U studijama o "urokljivim pogledima" (evil eye), ljudi koji su verovali da su žrtve prokletstva pokazivali su smanjene performanse u zadacima.
Realni život:
Ako neko kaže: "Kad god vidim Marka, nešto loše mi se dogodi", podsvesno će tražiti potvrde za to i ignorisati suprotne primere.
Emocionalna kontaminacija (prenos osećanja)
Neke osobe imaju tamnu trijadu osobina (narcisoidnost, Makijavelizam, psihopatija) i nesvesno šire negativnu energiju.
Pasivno-agresivno ponašanje (sarkazam, gaslighting) može izazvati tenziju u grupi, što dovodi do sukoba koji se onda pripisuju "nesreći".
Energija vampirizma – Neki ljudi emocionalno iscrpljuju druge, pa se njihovo prisustvo povezuje sa umorom i lošim ishodima.
Kolektivni strah i grupna dinamika
U nekim zajednicama, stigmatizovane osobe postaju žrtveni jarci za sve loše što se dogodi.
Primer:
U selima su ljudi sa epilepsijom ili mentalnim bolestima često bili optuživani za donošenje nesreće.
U korporativnom okruženju, "crna ovca" tima može biti okrivljena za promašaje projekta.
Kako se boriti protiv ovog efekta?
Racionalna provera – Da li se loše stvari dešavaju samo u prisustvu te osobe?
Mindfulness – Svesno prepoznavanje da je stres uzrok, a ne osoba.
Terapija – Ako je asocijacija traumatska (npr. PTSD), može pomoći restrukturiranje misli.
4. Kulturološki i mitološki uticaji
Mnoge kulture imaju verovanja u "urokljive" ljude ili one koji nose zlu energiju (npr. "crne mačke", "urok"). Ova verovanja se prenose generacijski i utiču na kolektivnu svest.
Antički i mitološki koreni
Mnoge kulture imaju figure koje se povezuju sa nesrećom, prokletstvima ili zlim predznacima:
Grčka i rimska mitologija:
Kassandra (Troja) – bila je prokleta da njenim proročanstvima niko ne veruje, pa su je smatrali donosiocem loših vesti.
Harpije – bile su personifikacije nesreće i uništenja.
Nordijska mitologija:
Loki – bog prevare čije prisustvo donosi haos i nesreću.
Nornе (sudbinske boginje) – ponekad se povezuju sa lošom sudbinom.
Folklorni i narodna verovanja
U raznim kulturama postoje tabui i sujeverja vezana za ljude koji donose lošu sreću:
"Crne mačke" i "urokljivi ljudi":
U evropskom folkloru, određeni ljudi (npr. "veštice" ili "uročnici") smatrani su nosiocima zla.
U nekim delovima Afrike i Kariba, postoji verovanje u "djabuk" ili "zle oči" – ljude koji nesvesno ili namerno donose nesreću.
"Baksuzi" na Balkanu:
U srpskom folkloru, ljudi sa određenim fizičkim osobinama (npr. "srebrna dlaka" ili "spojene obrve") smatrani su donosiocima loše sreće.
Postoji i verovanje da neke porodice imaju "crnu senku" (prokletstvo) koja prati njihove generacije.
Religijski i mistični uticaji
Hrišćanstvo:
Juda Iskariotski se često povezuje sa izdajom i nesrećom.
U nekim tradicijama, "30 srebrnjaka" simbolizuje nesreću i izdaju.
Islam:
Postoji koncept "nazar" (zlo oko) – verovanje da određeni ljudi mogu doneti lošu sreću svojim pogledom.
Budizam i Hinduizam:
U nekim verzijama karme, ljudi sa lošom sudbinom se smatraju da nose negativnu energiju iz prošlih života.
Socijalna stigmatizacija i izopšteni pojedinci
U mnogim društvima, ljudi koji su bili marginalizovani (npr. bolesni, siromašni, pripadnici određenih profesija) često su bili označavani kao "donosioci nesreće".
Npr. u srednjem veku, grobljari, mesari i egzekutori su smatrani "nečistim" i nosiocima loše sreće.
U Japanu, Burakumin (ljudi povezani sa "nečistim" zanimanjima) su bili izbegavani zbog verovanja da donosi nesreću.
Moderna pop-kultura i mediji
Horor filmovi i književnost (npr. "Prokletstvo", "Final Destination") učvrstili su ideju da neki ljudi ili predmeti donose nesreću.
Urbani mitovi (npr. "Babingtonova teorija" – navodna porodica koja donosi smrt onima koji ih sretnu) nastavljaju da kruže internetom.
Zašto su ova verovanja opstala?
Psihološka zaštita – Lakše je okriviti pojedinca nego prihvatiti da su loši događaji slučajni.
Kontrola nad haosom – Verovanje u "peščare" daje iluziju da nesreću možemo izbeći (npr. izbegavajući tu osobu).
Kolektivna memorija – Priče se prenose generacijama i postaju deo kulture.
5. Statistička slučajnost
Loši događaji se dešavaju nasumično, ali ljudski um teži da traži šablone gde ih nema. Ako se neko često nalazi u pogrešno vreme na pogrešnom mestu, može biti optužen za "donosenje nesreće", iako je to samo slučajnost.
Nema naučnih dokaza da pojedinci stvarno imaju moć da izazovu nesreću. Umesto toga, radi se o psihološkim mehanizmima koji nas navode da tražimo logiku u slučajnim događajima. Ako neko stalno oseća da određene osobe donose lošu sreću, korisno je preispitati svoje kognitivne predrasude i emocionalne reakcije.
Kroz istoriju, mnoge poznate ličnosti su bile označene kao "donosioci nesreće" zbog niza tragičnih događaja vezanih za njih. Evo nekih najpoznatijih primera:
1. Abraham Lincoln (1809-1865)
Zašto se verovalo: Nakon što je ubijen 1865. godine, ljudi su počeli da primećuju da su svi koji su bili prisutni na njegovoj poslednjoj predstavi u Fordovom teatru doživeli tragične sudbine.
"Prokletstvo Fordovog teatra":
John Wilkes Booth (ubica) - ubijen
Henry Rathbone (gost u loži) - poludeo i ubio ženu
Clara Harris (Rathboneova verenica) - ubijena
Većina glumaca iz predstave umrla u siromaštvu
2. James Dean (1931-1955)
"Prokletstvo Malog đavola":
Deanova Porsche 550 Spyder, nazvan "Little Bastard", bio je uključen u niz nesreća nakon njegove smrti:
Mekanički koji ga je prepravio - ozbiljno povređen
Vlasnik koji ga je kupio - poginuo u trci
Dok su auto transportovali, kamion je doživeo nesreću
Na izložbi, auto se sam od sebe raspao na komade
3. Tutankamon (1341-1323. p.n.e.)
"Prokletstvo faraona":
Nakon otvaranja grobnice 1922. godine, nekoliko članova ekspedicije je umrlo u neobičnim okolnostima:
Lord Carnarvon - umro od infekcije
George Jay Gould - umro od groznice
Aubrey Herbert - izvršio samoubistvo
Mediji su popularizovali ideju da je grobnica prokleta
4. The Kennedy Family
"Kennedyjevo prokletstvo":
John F. Kennedy - ubijen 1963.
Robert F. Kennedy - ubijen 1968.
John F. Kennedy Jr. - poginuo u avionskoj nesreći 1999.
Kathleen Kennedy - umrla u avionskoj nesreći 1948.
Edward Kennedy - preživeo avionsku nesreću, umro od raka
Ovog što im je sada u vlasti mrsko mi je da pomenem
5. Brandon Lee (1965-1993)
"Prokletstvo filma The Crow":
Poginuo na snimanju od slučajnog metka
Direktor seta - preživeo strujni udar
Kostimograf - preživeo saobraćajnu nesreću
Specijalni efekti tim - preživeli eksploziju
6. Princesa Diana (1961-1997)
"Dodi Al-Fayed i prokletstvo":
Nakon što je Dodi Al-Fayed (Dianin dečko) kupio stan u kojem je prethodno živela "crna udovica" (žena čiji su muževi misteriozno umirali), oboje su poginuli u automobilskoj nesreći
7. Bruce Lee (1940-1973)
"Porodično prokletstvo":
Umro misteriozno u 32. godini
Sin Brandon poginuo 20 godina kasnije
Kuća u Hong Kongu gde je živeo smatrana je prokletom
Коментари
Постави коментар
Već više od godinu dana Google ne dozvoljava da komentarišem. Tako ne mogu da odgovorim. Zbirni odgovor za sve šarlatane, nadridoktore, mrzitelje ljudskog roda: "Jedino što umete je mržnja. Žalite se onom koga vidite u ogledalu, naučite nešto, smešno izgledaju vaši komentari i prilično bedno."